Optički bežični možda više nema prepreka.
Studija Politehnike u Milanu sa Sant'Anna School of Advanced Studies u Pizi, te Univerziteta u Glazgovu i Stanfordu, objavljena u Nature Photonics
Studija Politehnike u Milanu, sprovedena zajedno sa Sant'Anna School of Advanced Studies u Pizi, Univerzitetom u Glasgowu i Univerzitetom Stanford - objavljena od strane prestižnog časopisa Nature Photonics - omogućila je stvaranje nekih fotonski čipovi koji matematički izračunavaju optimalni oblik svjetlosti da najbolje prođe kroz bilo koje okruženje, čak i nepoznato ili se mijenja tokom vremena.
Istraživači ističu da je problem dobro poznat: svjetlost je osjetljiva na bilo koju prepreku, čak i na vrlo male. Razmislimo, kažu, na primjer kako vidimo predmete gledajući kroz mat staklo ili jednostavno nošenjem zamagljenih naočala.
Učinak je, nastavljaju naučnici, potpuno sličan na snopu svjetlosti koji prenosi tokove podataka u optičkim bežičnim sistemima: informacije, iako su još uvijek prisutne, potpuno su izobličene i izuzetno ih je teško oporaviti. Uređaji razvijeni u ovom istraživanju su mali silikonski čipovi koji rade kao inteligentni primopredajnici: sarađujući u parovima, oni mogu automatski i autonomno 'izračunati' kakav oblik svjetlosni snop mora imati da bi prešao generičko okruženje s maksimalnom efikasnošću. I ne samo to, u isto vrijeme mogu generirati mnogo preklapajućih greda, svaka sa svojim oblikom, i usmjeravati ih bez ometanja jedne druge; na ovaj način je moguće značajno povećati kapacitet prenosa, baš kako to zahtijevaju bežični sistemi nove generacije.
“Naši čipovi su matematički procesori koji se vrlo brzo i efikasno bave svjetlom, gotovo bez trošenja energije. Optički snopovi se generišu jednostavnim algebarskim operacijama, u suštini sabiranjem i množenjem, rade se direktno na svetlosnim signalima i prenose se mikroantenama integrisanim direktno na čipu. Prednosti ove tehnologije su brojne: ekstremna jednostavnost obrade, visoka energetska efikasnost i ogroman propusni opseg, koji prelazi 5000 GHz.” kaže Francesco Morichetti, šef Laboratorije za fotonske uređaje na Politehnici u Milanu.
„Danas su sve informacije digitalne, ali u stvarnosti su slike, zvukovi i svi podaci suštinski analogni. Digitalizacija omogućava veoma složenu obradu, ali kako obim podataka raste, ove operacije postaju sve teže održive sa energetske i računske tačke gledišta. Danas s velikim zanimanjem gledamo na povratak analognim tehnologijama, kroz namjenska kola (analogne koprocesore) koja će omogućiti 5G i 6G bežične interkonektivne sisteme budućnosti. Naši čipovi rade upravo ovako”, naglašava Andrea Melloni, direktor Polifaba, centra za mikro i nanotehnologiju Politehnike u Milanu.
Marc Sorel, profesor elektronike na Institutu TeCIP (Institut za telekomunikacije, računarsko inženjerstvo i fotoniku) Scuola Superiore Sant'Anna, na kraju dodaje da je "analogni proračun koji se provodi pomoću optičkih procesora ključan u brojnim scenarijima primjene koji uključuju matematičke akceleratore za neuromorfni sistemi, računarstvo visokih performansi (HPC) e vještačka inteligencija, kvantne kompjutere i kriptografiju, napredne sisteme za lokalizaciju, pozicioniranje i senzore i općenito sve sisteme u kojima je neophodna obrada velikih količina podataka vrlo velikom brzinom”.
BlogInnovazione.it
Razvijanje finih motoričkih sposobnosti kroz bojenje priprema djecu za složenije vještine poput pisanja. Za bojenje…
Pomorski sektor je prava globalna ekonomska sila, koja je krenula ka tržištu od 150 milijardi...
Prošlog ponedjeljka Financial Times je objavio dogovor sa OpenAI. FT licencira svoje novinarstvo svjetske klase…
Milioni ljudi plaćaju usluge striminga, plaćajući mjesečne pretplate. Uvriježeno je mišljenje da vi…
